SANDRA SKANDERLIĆ

BARTOLOMEJSKA NOĆ

Događaj koji je u velikoj mjeri obilježio XVI. stoljeće i regentstvo francuske kraljice Katarine Medici bila je krvava Bartolomejska noć.
Katolkinja Katarina nije imala razumijevanja za sve očitije širenje protestantizma u Francuskoj, pa je hugenote, inače nositelje protestantske ideje u svojoj zemlji, odlučila onemogućiti u njihovom djelovanju na najgori mogući način – ubijanjem. Kao regentica kraljevstva bez pristanka zakonitog kralja, sina Karla IX., nije mogla u potpunosti izvršiti svoj plan. Na kraju je, uz svesrdnu pomoć katoličkih svećenika i pape osobno, uspjela ishoditi Karlov blagoslov za uništenje hugenota, uvjerivši ga da su oni u stanju dovesti u pitanje čak i opstanak prijestolja. Njena fanatična želja za isključivo katoličkom Francuskom kulminirala je sredinom kolovoza 1572. godine, a bila je realizirana u tri segmenta.
Prvi dio bila je tzv. “krvava svadba” Margarete Valois, Katarinine kćeri, i Henrika Navarskog. Ona je bila katolkinja, a on hugenot. Drugi dio bio je atentat na admirala Gasparda de Colignyja, inače vođu hugenota, a treći dio bio je sam pokolj francuskih protestanata te kobne noći. Hugenoti su bili pristalice reformacije u Francuskoj od 16. do 18. stoljeća i podržavali su učenje Jeana Calvina, francuskog kršćanskog vjerskog reformatora, koji se ogradio od katolicizma, tj. protestirao je protiv odluka Katoličke crkve iz čega je i izveden naziv protestanti.
Naime, admiral Coligny bio je savjetnik Karla IX., koji je na sve načine mladoga kralja pokušao pridobiti na stranu hugenota, tj. kalvinizma uopće. Koliko je u tome uspio, govori i činjenica da je upravo Karlo IX. svoju sestru Margaretu obećao Henriku Navarskom, jednom od protestantskih prvaka, pritom izjavivši: “… da Margaretu ne zaručuje samo za Henrika, nego je u njegovoj osobi daje svim francuskim hugenotima”. Svadba je zakazana za 18. kolovoza 1572. u Parizu i tada na scenu stupa Katarina, koja je u dogovoru sa vođama katolika – vojvodom Henrikom Guiseom i mladim princem Henrikom Valoisom – svatove odlučila iskoristiti za konačan obračun s hugenotima. Plan je bio da se odjednom riješi problem vjerskih sukoba između katolika i protestanata u Francuskoj. Znajući da će mladoženjini prijatelji – svi viđeniji hugenoti – doći u Pariz, pala je odluka da se problem riješi na najjednostavniji način kada će svi biti na okupu. Vjerojatno je u tome veliku ulogu odigrala i taština Katarine Medici, jer je bilo neshvatljivo da joj sin više sluša savjete heretika Colignyja nego vlastite majke.
Plan je uspješno zadržan u tajnosti, pa su hugenoti, ništa ne sluteći u velikom broju došli u Pariz na zakazano vjenčanje. Sada su na svoju stranu još samo trebali pridobiti mladoga kralja Karla IX. Taj su zadatak prepustili kraljici majci.