SANDRA SKANDERLIĆ

(16.4.1812.-13.1.1882.)

JURAJ DOBRILA

Biskup i narodni prosvjetitelj Juraj Dobrila bio je prvi Hrvat koji je pod svojom ingerencijom imao dvije biskupije, porečko-pulsku i tršćansko-koparsku. Rođen u siromašnoj, težačkoj obitelji 16. travnja 1812., školovanje započinje u Tinjanu. Kako je njegovo rodno mjesto Veli Ježenj bilo u blizini Pazina, Dobrila obrazovanje nastavlja u pazinskoj osnovnoj školi, a gimnaziju polazi u Gorici i karlovačkom sjemeništu. Za svećenika je zaređen 1837. te dvije godine kasnije odlazi u Beč studirati teologiju, gdje nakon pet godina doktorira i u Trstu započinje svoju svećeničku službu. Na čelo porečko-pulske biskupije dolazi 1857. a četiri godine kasnije postaje član Istarskog sabora i počinje borbu za prosvjetni, kulturni i gospodarski napredak Istre. Kao član porečkog Pokrajinskog sabora 1873. delegiran je u bečki parlament.

Posebnu pozornost Dobrila je posvećivao očuvanju i širokoj primjeni materinjeg jezika nasuprot dominantnom talijanskom, pa je aktivno sudjelovao u osnivanju novina i čitaonica pokrećući tako hrvatski narodni preporod na istarskom području. Uvijek je isticao svoje hrvatstvo, te shodno tome i ohrabrivao hrvatsku mladež na nacionalno osvješćivanje. Kako je i sam potekao iz siromašne sredine, znao je koliko stipendiranje može pomoći u unapređivanju obrazovanja i puno je radio na tome da učenici dobiju novčanu potporu za školovanje, čime bi buduća inteligencija što manje bila ovisna o talijanskom gospodarstvu, ali i političkom utjecaju.

Godine 1870. Dobrila sudjeluje na Prvom vatikanskom saboru, a pet godina kasnije postaje tršćansko-koparski biskup. Iste te 1870. pokreće hrvatske novine Naša sloga i objavljuje molitvenik Otče, budi volja Tvoja na materinjem jeziku, dok je njegov drugi molitvenik Mladi bogoljub objavljen je sedam godina nakon njegove smrti. Ti su molitvenici dugo vremena egzistirali kao jedini tekstovi napisani na hrvatskom jeziku i kao takvi bili unikatna veza sa materinjim jezikom istarskih Hrvata.

Biskup, mecena i narodni preporoditelj Juraj Dobrila umro je u Trstu 13. siječnja 1882. godine, a sav je svoj imetak, kao osvjedočeni filantrop, nakon smrti donirao u dobrotvorne svrhe.

DIJELI

•